Rezultati pretraživanja
Željeznički kolodvor
Sedamnaest godina nakon izgradnje pruge Rijeka – Karlovac,centar grada dobiva reprezentativnu kolodvorsku zgradu. Za projekt građevine bio je zadužen glavni arhitekt Mađarskih državnih željeznica Ferenc Pfaff. Pfaff je tipološki vrlo slična zdanja projektirao u Zagrebu, Bratislavi, Pečuhu i drugdje na prostoru Austro-Ugarske. Zadani projekt izvelo je poduzeće Vjenceslava Celligoija, a 1. siječnja 1891. Rijeka dobiva zgradu željezničkog kolodvora. Arhitektonska profilacija kolodvors ...
Željezničko skladište IIIb
Nakon Austro-ugarske nagodbe iz 1867., mađarski duh u Rijeci postaje sve naglašeniji, a nastojanja Budimpešte da od Rijeke stvori veliku izvoznu luku nalagala su da se značajna sredstva ulože u izgradnju željeznice. Idejni projekt željeznice i njezin položajni nacrt unutar grada izradio je Jzsef Bainville. Izgradnja željezničke pruge prema Karlovcu započinje 1869. i usprkos nizu problema, otvorena je u studenome 1873., čime se Rijeka priključuje mađarskome željezničkom sustavu. Is ...
Lučke dizalice
Lučke dizalice, od kojih su neke još i danas u upotrebi, postavljane su početkom 20. stoljeća. U pravilu je riječ o pokretnim dizalicama koje su se kretale metalnim šinama duž gata luke i tako opsluživale brodove. Uglavnom su Ganzove proizvodnje, ali neke je proizvela češka Škoda ili slovenska Metalna. Danas ti impresivni gorostasi imaju većinom tek simboličko značenje. S promjenama u tehnologiji transporta i načinu ambalažiranja tereta, većina ih je izgubila od svoje ...
Svjetionik
Godine 1884.na vrh Riječkog lukobrana (nekad lukobrana Marije Terezije) postavljen je željezni svjetionik. Zbog slijeganja lukobrana, svjetionik je krajem 19. stoljeća premješten na Mlaku.Godine 1933. i treći put biva pomaknut, sada podignut uvis na trokatnu svjetioničarsku zgradu, i ojačan armiranim betonom. Zadnja promjena događa se 2002. kada se na zgradu nadograđuje još jedan kat za Obalnu radiopostaju. Svjetionik se sastoji od osam prstena naslaganih jedan na drugoga. N ...