Alga ljekarničko-kozmetički laboratorij

Adresa: Šetalište XIII. divizije 11
Razdoblje: Moderna
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 20.
Godina: 1926.
Namjena: industrijska, farmaceutski laboratorij

Godine 1926. ljekarnik Vladimir Kezele dobio je odobrenje od Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu da u Ružićevoj ulici pokrene Ljekarničko-kozmetički laboratorij Alga. Već sljedeće godine udružio se s jednako ambicioznim Dinkom Budakom, inače majstorom u pripravljanju domaćih lijekova, od kojih je jedan i pripravak ljekovite tekućine Alga. Uspješan rad ove farmaceutske tvrtke kulminirao je tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća kada njezini proizvodi nadilaze lokalno tržište i postaju poznati u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Iz tog je razdoblja sačuvan i najveći broj reklama koje su izlazile u dnevnim novinama, raznim periodikama i prospektima te natpisi na voznim redovima i kalendarima. Alga je izdavala i brošure nazvane Pučki liječnik i priručni savjetnik ili Zdrava hrana – dugo zdravlje, koje su uz reklamnu, imale i edukativnu poruku. Algu je od ostalih ljekarni razlikovala samostalna proizvodnja velikog dijela proizvoda. Najpoznatiji su bili Alga proizvod za masažu, Energin za jačanje krvi, živaca, apetita i cijelog tijela, krema Vema za brže zarastanja rana te pločice Vale kao lijek za respiratorne organe. 

Zbog sve veće potražnje lijekova ove tvrtke na domaćem i inozemnom tržištu te niza odlikovanja na zdravstvenim izložbama u Parizu, Londonu, Bruxellesu i drugdje, vlasnici su uložili u izgradnju novog objekta za smještaj pogona i uprave. Riječ je o do danas sačuvanom objektu na Šetalištu XIII. divizije 11. Idejni nacrt građevine izradio je David Bunetta 1931., a radove je nakon višegodišnjih etapa izveo Boren Emili. Uporabna dozvola izdana je 1937. godine. S obzirom na to da je građevina sagrađena planski za potrebe laboratorija i smještaj administracije, ne začuđuje uspješnost ovoga građevinskog zahvata u potpunosti podređenog njegovoj funkcionalnosti.  

Djelovanje Alge može se pratit sve do završetka Drugoga svjetskog rata, nakon čega je likvidirana, a dio njezina ljekarničkog asortimana naslijedile su Pliva i Neva.

 

Valorizacija:

Zgrada nekadašnje Alge sačuvana je u izvornom obliku. U njoj se nalaze stambeni i poslovni prostori.

Bibliografija:

Almanah grada Sušaka, 1931., 1934., 1938. 

Trkulja, Milica, Reklama u Rijeci 1890–1940, Muzej grada Rijeke, 2008., str. 39.

Trkulja, Milica, Riječka luka – povijest, izgradnja, promet, Sušačka revija, godina IX., br. 33, Klub Sušačana, Rijeka 2001.

Trkulja, Milica, Rijeka – središte manufakturne proizvodnje, u: Temelji moderne Rijeke, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2006.