Kapucinska crkva gradila se prema ideji riječkog arhitekta Cornelija Budinicha trideset godina, s prekidima.
Na inicijativu kapucina izgradnja crkve započeta je na koso položenom terenu uz samostanski vrt na nekadašnjem Trgu Zachy. Prve nacrte za dvojnu neogotičku baziliku Gospe Lurdske izradio je Giovanni Maria Curet. Prema njima, najprije je 1908. ukopana donja crkva Marije Tješiteljice Duša koja će poslužiti kao temelj gornjoj.
Donja crkva je mala, trobrodna, uskih svodova, a gornja je elegantna trobrodna bazilika potpuno profilirane neogotičke apside s vitrajima duginih boja. U vestibulu crkve ističu se zidne dekoracije Romula Vennucija s motivima anđela.
Nad glavnim je pročeljem, prema prvotnoj ideji autora, trebao stajati zvonik s velikim anđelom. Na pijedestalu nedovršenog svjetionika stoji bijeli kip Gospe Lurdske, djelo Antona Marijetića.
Prema želji naručitelja, nova je crkva trebala podsjećati na lurdsko svetište. Budinich zato koristi razne materijale, željezo i armirani beton, te odlike srednjovjekovne arhitekture koje nadopunjuje venecijanskom gotikom, dekorativnom plastikom i crvenim zidovima od opeke, što crkvi daje historicistička obilježja.
Valorizacija:
Crkva je jedinstven primjer riječkog eklekticizma, s naglaskom na neogotičko oblikovanje. Nije na Listi nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. U dobrom je stanju očuvanosti s obzirom na to da služi u liturgijske svrhe.
Glavočić, Daina, Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900.: arhitektura i urbanizam, MMSU, Rijeka, 2001.
Matejčić, Radmila, Kako čitati grad, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1990.
Žic, Igor, Kapucini i crkva Gospe Lurske, Sušačka revija, br. 69, Rijeka, 2010.