Kuća Ružić

Adresa: Strossmayerova 26
Razdoblje: Historicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1888.
Namjena: stambena

Kuća Ružić jedna je od dviju otmjenih kuća na Piramidi, Sušak, autora Julija Stanisavljevića. Sagrađena je 1888. u historicističkom stilu rane renesanse.

Julije Stanisavljević bio je kraljevski kotarski tehnički izvjestitelj kojega Radmila Matejčić naziva „arhitektom europskog ukusa“. Djelovao je u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, a njegovo je ostvarenje i Građevinska tehnička škola Rijeka (u koautorstvu s Matom Glavanom).

Kuća Ružić, danas zatvorena između dviju cesta, prvotno se nalazila iznad kupališta s dva objekta i lučice. Budući da je izgrađena u neorenesansnom stilu, bogato je ukrašena i razvedena. Južno pročelje otvoreno je balkonima/lođama, nadsvođenima jonskom balustradom te omogućavaju insolaciju tijekom cijeloga dana. Sjeverno pročelje sastoji se od dvaju tornjića između kojih je uvučen ulazni dio nad kojim je terasa. Istočno pročelje urešeno je erkerom (zatvoreni balkon/polutoranj) nad kojim je izvorno stajala kupola koja je 1930-ih izgorjela i nikada nije rekonstruirana.

Ova raskošna kuća rodno je mjesto poznatoga hrvatskog dirigenta i skladatelja Lovre von Matačića (1899. – 1985.). Matačić rođen je u umjetničkoj plemenitoj obitelji, u dobi od osam godina seli u Beč gdje dobiva glazbenu naobrazbu. Neka od njegovih djela su Simfonija konfrontacija, kantata Konjuh planinom, solo pjesme na stihove R. M. Rilkea i dr. Primio je mnoge značajne svjetske nagrade i priznanja i bio ravnatelj opere u sedam europskih gradova.

Danas je kuća Ružić izgubila na atraktivnosti jer je zatvorena između dva kraka ceste – jednog koji središte Rijeke spaja s Jadranskom magistralom, i drugog koji ga spaja s naseljima Vežicom, Krimejom, Vojakom i Trsatom. Zbog prometne opterećenosti cesta, njezina je lokacija postala nezahvalna i neželjena, tako da je godinama već napuštena.

Obitelj Ružić je nakon izgradnje živjela u ovoj kući dok se nije sagradila Vila Ružić na Pećinama. Pri planiranju vile arhitekt se morao ravnati prema vrijednom pokućstvu koje je obitelj imala u kući, a koje su dobili ili naslijedili od svoje obitelji.

 

Valorizacija:

Objekt nije zaštićen kao pojedinačno kulturno dobro pri Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Bibliografija:

Matejčić, Radmila, Kako čitati grad, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1990., str. 281.

Lozzi Barković, Julija, Arhitektura historicizma na Sušaku, u: Arhitektura Historicizma u Rijeci, ur. Daina Glavočić, Moderna galerija Rijeka, 2002., str. 450–539, 647.

http://www.hds.hr/clan/matacic-lovro-pl/ (6.9.2016.)