Lazaret u Martinšćici

Adresa: Martinšćica
Razdoblje: Historicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1833.
Namjena: lazaret, brodogradilište

Godine 1833. u Martinšćici je otvoren Lazaret sv. Franje. Frekventnost ovog lazareta govori o tome koliko je Riječki gubernij profitirao njegovom izgradnjom. U razdoblju od 1833. do 1851. kroz lazaret je prošlo 557 jedrenjaka, a u vrijeme kolere, 70-ih godina 19. stoljeća, točnije od 1873. do 1874., u njega je pristalo 119 brodova. Lazaret je primao brodove s „čistim“ i „nečistim“ listovima. U njemu su se koristile provjerene metode raskuživanja – novac za sitnu trgovinu dezinficirao se u octu, pisma su se kadila u dimu od sumpora, teret se raskuživao provjetravanjem, sunčevim zrakama i kađenjem. Službenik lazareta zadužen za prihvaćanje brodova i kontrolu njihova zdravstvenog lista, traženi bi dokument dohvatio trstikom ili željeznom hvataljkom, papir okadio sumporom i tek potom ga uzeo u ruke.

Cijeli kompleks danas je interpoliran u Brodogradilište Viktor Lenac pa je od nekadašnje arhitekture lazareta sačuvano razmjerno malo. Riječ je prije svega o paviljonima iznimnih klasicističkih karakteristika, uz koje se nalazio park u čijem je središtu bila okrugla kapela s kupolom posvećena sv. Franji. U sklopu lazareta postojao je i parlatorij, mjesto susreta pomoraca iz karantene i njihovi posjetitelji te groblje podijeljeno na katoličko, pravoslavno i židovsko.  

Lazaret je bio u funkciji sve do Prvoga svjetskog rata kada je u njegovim prostorijama djelovala vojna bolnica za zarazne bolesti. Nakon rata, 1922., tu su bile smještene talijanske čete, a od 1922. do 1925. zamijenile su ih čete Kraljevine SHS-a. Godine 1926. namjena se u potpunosti mijenja i lazaret postaje ljetovalište za djecu iz cijele Jugoslavije. Usporedno s djelovanjem lazareta, od prve polovice 19. stoljeća u zapadnom dijelu zaljeva radio je škver čiji se rad, s promjenama vlasnika, može pratiti do Drugoga svjetskog rata. Tek 60-ih godina 20. stoljeća u Martinšćicu će se, iz bazena luke Baross, premjestiti Brodogradilište Viktor Lenac.

 

Valorizacija:

Lazaret u Martinšćici do danas je ostao sačuvan unutar brodogradilišta Viktor Lenac. Iako je građevinama oduzeta njihova prvotna funkcija, svojim oblikom su ostavljene većim dijelom nepromenjene.

Bibliografija:

DARI, JU 48, kutija 30.

Bradanović, Marijan, Riječki lazareti, u: Riječka luka-povijest, izgradnja, promet, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2001.

Karmelić, Jakov, Lazaret u Martinćici, Sušačka revija, godina I., br. 2/3, Klub Sušačana, Rijeka, 1993.

Matejčić, Radmila, Kako čitati grad, Adamić, Rijeka, 2007.

Pauer-Paškvan, Rude; Paškvan, Ivan, Martinšćica u srcu – naša stara Martinšćica i život u njoj, Katedra Čakavskog sabora Kostrena, Kostrena, 2012.

Rački, Andrija, Povijest grada Sušaka, Tisak Primorskog štamparskog zavoda d.d., Sušak, 1929.