Ledana

Adresa: Ružićeva ulica
Razdoblje: Secesija
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 20.
Godina: .
Namjena: industrijska

Dvadesete godine 20. stoljeća bitno su promijenile političku situaciju između Rijeke i Sušaka, učinivši ih sastavnim dijelovima različitih država. Zbog toga se u Sušakujavljaju inicijative za izgradnjom gradske mesnice i ledane budući da je postalo neizvjesno korištenje riječke ledane Gorup smještene na desnoj obali Rječine. Tijekom 1925. nekoliko se puta u  Primorskom vjesniku ukazuje na potrebu za gradnjom tvornice leda u sklopu već postojeće mesnice. Poziv na javnu licitaciju za izgradnju ledane izdalo je Gradsko poglavarstvo 2. listopada 1928. Godine 1929. otvorena je Gradska ledana čija je osnovna zadaća bila proizvodnja leda, u prvom redu za konzerviranje mesa. Ledana se, naime, ukomponirala u već postojeći kompleks mesnice u sušačkom dijelu obale Rječine, nedaleko od nekadašnje Kožare Simonić-Bakarčić. Do danas je ostala sačuvana glavna zgrada Ledane čiji arhitekt nije poznat. Zgrada ima jednostavan pravokutni tlocrt. Secesijsko pročelje raščlanjeno je visokim i uskim mrežasto ostakljenim prozorima na grubo ožbukanom zidu. U neposrednoj blizini Ledane nalazi se zapušteni dimnjak, slabo uočljiv i prekriven bršljanom. U stražnjem dijelu, podno stijene, nalazio se ostatak kompleksa sačinjen od niza manjih objekata.

Gradska ledana svjedoči o vremenu u kojem hladnjaci još nisu postojali i led se proizvodio u tvornicama ili donosio iz planinskih krajeva. Djelovanje Ledane bilo je iznimno važno zbog skladištenja mesnih i ribljih namirnica te opskrbe hotela u vrijeme turističke sezone.

Tvornica je poslovala sve do 60-ih godina 20. stoljeća, kada na scenu dolazi hladnjak. Do početka Drugoga svjetskog rata proizvodnja leda se povećavala, nakon čega počinje znatno opadati. 

Valorizacija:

Prostor na kojemu je bio smješten kompleks ledane i mesnog kombinata danas je gotovo neprepoznatljiv.