Lučka skladišta XIII I XV (danas 12 i 13)

Autor:
Adresa: Riječka luka
Razdoblje: Klasicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1893.
Namjena: skladišna

Poticaj razvoju trgovine i pomorstva u kvarnerskom akvatoriju dao je Karlo VI. 1719. godine, izdavši odluku o gradu Rijeci kao slobodnoj luci. Godine 1779. Rijeka je pridružena kruni Kraljevine Ugarske. Započeto je s izgradnjom odgovarajućih prometnica i luka se povezuje sa zaleđem. Bili su to sami počeci razvoja riječke luke i ulaganja carskog kapitala u Rijeku, prepoznatu kao velik pomorski i trgovački potencijal. Riječka luka, kakvu danas poznajemo, izgrađena je najvećim dijelom u 19. i ranom 20. stoljeću zahvaljujući projektima francuskog inženjera Hilariona Pascala koji je uz riječku, projektirao i luku u Marseilleu, te mađarskog inženjera Antala Hajnala.

Usporedno sa životom i razvojem riječke luke od 70-ih godina 19. stoljeća do 1940. tekla je i izgradnja lučkih skladišta. O veličini luke govori i činjenica da je uoči Prvoga svjetskog rata imala 24 trajna skladišta, sva odreda s historicističkim i secesijskim osobitostima, a lučki je promet, koji se ponajviše odnosio na šećer, drvo i žito, godišnjom tonažom svrstavao Rijeku među vodeće europske luke.

Skladišta 12 i 13 izgrađena na Budimpeštanskom pristaništu na prvi se pogled doimaju kao jedinstvena zgrada jer su međusobno spojena. Građena su između 1893. i 1898. u duhu historicizma. Najprije je izgrađeno istočno skladište, broj 12, prema projektu Lajosa Luigija Burgstallera. Korištena je Monierova armiranobetonska konstrukcija s mnoštvom stupova i greda, koja je omogućavala nosivost od 1.200 kg/m2. Pročelje stvara dojam reprezentativnosti zbog rizalita i visokih pilastara koji se protežu do krovne atike i imaju piramidalne završetke. Takvom se dekoracijom pokušala naglasiti administrativna funkcija ovog dijela zgrade, inače namijenjena uredima. Zapadno skladište, broj 13, građeno je 1897. prema projektu Vjenceslava Celligoija i Istvana Bacsaka. U svojem projektu Celligoi je koristio jednak sustav konstrukcije skladišta, a profilaciju i dekoraciju pročelja prilagodio je već postojećemu susjednom skladištu broj 12.

Valorizacija:

Skladišta se danas koriste za potrebe riječke luke, skladišni i uredski prostori. Vrijednost skladišta nije dovoljno istaknuta iako se smatraju nepokretnim kulturnim dobrom. 



Bibliografija:

Andrijašević, Mihovil, Razvitak Riječke luke od 1918. godine, oblikovanje i graditelji, disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 1980.

Lučić, Ivana,  Prijedlog revitalizacije lučkih skladišta u Rijeci, diplomski rad, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2012., str. 51.

Palinić, Nana, Povijesna skladišta riječke luke, Sušačka revija, god. XI., br. 42/43, Klub Sušačana, Rijeka, 2003.

Palinić, Nana, Povijesna skladišta riječke luke kao nacionalni i internacionalni unikum industrijske arhitekture, I. međunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine, Pro Torpedo, Rijeka

Rotim Malvić, Jasna, Lučka skladišta, u: Riječka luka – povijest, izgradnja, promet, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2001.

Trkulja, Milica, Riječka luka – povijest, izgradnja, promet, Sušačka revija, godina IX., br. 33, Klub Sušačana, Rijeka 2001.