Matešićev mlin

Adresa: Podbadanj, ispod gornje Orehovice
Razdoblje: Historicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1839.
Namjena: industrijska

U neposrednoj blizini Matkovićevog mlina, ispod gornje Orehovice u Podbadnju, na lijevoj obali Rječine djelovao je Matešićev mlin. Vjerojatno je izgrađen četrdesetih godina 19. stoljeća jer, prema arhivskim izvorima, Antonio Mattessich piše „Slavnom Vijeću“ 1839. i traži dozvolu za izgradnju mlina na Rječini. Mlin je trebao biti smješten na Matešićevu posjedu na Comune di Cosala. Andrija Rački u svojoj Povijesti grada Sušaka navodi da je mlin imao pedeset zaposlenih. Godine 1850. izgrađen je akvedukt za opskrbu mlina vodom inventivnom metodom koja ne zahtijeva branu, nego koristi tunel kojim se voda crpi ispod stijena kanjona (Le Rocce). Očigledno je da je mlin bio velika investicije, ali je 1. veljače 1863.  izgorio u požaru, nakon čega više nije bio obnovljen. Danas su od njega sačuvane ruševine i tuneli za vodu.

Sjeverno od Matešićeva mlina prema Pašcu, na mjestu zvanom Koparovo bio je 1874. izgrađen još jedan mlin, na četiri kamena s turbinom snage 35 konja, u vlasništvu Franje Binovskog (1835.–1898.). Binovsky jedeset godina poslije, 1884., zajedno s riječkim mesarskim poduzetnikom Adalbertom Ruhrom, na istome mjestu otvorio Tvornicu koštanog ljepila. Godine 1890. osnovali su i Tvornicu umjetnih gnojiva. Konzorciju Ruhr & Binovsky pristupit će 1892. godine i peštanska Tvornica spodiuma (koštanog ugljena dobivenog pougljenjivanjem kosti). Tvornica umjetnih gnojiva Ruhr & Binovsky stradat će 1907. u požaru, nakon čega više neće biti obnovljena. O njezinoj veličini govori i to što je u njoj u to vrijeme bilo zaposleno i do trideset radnika.

Osim tih, na Rječini je postojao čitav niz mlinova u privatnom vlasništvu i u vlasništvu općine i vjerskih redova. Valja spomenuti mlinove Bruni i Lenac, koji su se sedamdesetih godina 19. stoljeća nalazili u današnjoj Vodovodnoj ulici.      

Valorizacija:

Slično kao i Matkovićev mlin, ovaj Matešićev je do danas sačuvan u vrlo lošem stanju. Iako su napravljeni radovi čišćenja, arhitektura nije zaštićena i podvrgnuta je daljnjem propadanju. U tijeku su radovi za izradu šetnice koja će od Tvornice papira voditi, uz Rječinu, do mlinova na Rječini. Taj bi put trebao olakšati dostupnost posjeta javnosti ovim lokalitetima. Dodatnu vrijednost ovom mlinu daju planski građeni tuneli, projektirani za dovod vode u pogon mlina i radi se o, u to vrijeme, tehnološki zahtjevnim zahvatima.