Paviljoni tržnice

Adresa: Verdijeva 13
Razdoblje: Historicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1881.
Namjena: industrijska-komunalna

Paviljoni riječke tržnice izgrađeni su u razdoblju od 1880. do 1881. prema projektu Izidora Wauchniga, inženjera Gradskog tehničkog ureda. 

Dvije jednake građevine paviljonskog tipa postavljene su osovinski jedna iza druge u duljoj osi simetrije i nastavljaju se na ribarnicu, na tek nekoliko godina prije nasutom prostoru (civitas novae).

Unutrašnjost obaju paviljona prema izvornom je projektu zamišljena kao velika i visoka prostorija bez pregrada, s prodajnim „boksovima“ uz vanjski plašt građevine. Samo prostori ulaza i izlaza na prednjim i zadnjim pročeljima obaju paviljona bili su odvojeni od središnje prodajne „dvorane“. Na sredini su bila predviđena i dva zasebna dijela koja su također služila za prodaju, a i usmjeravala su kretanje kupaca. 

Prvom je paviljonu 1971. dodan kat do kojega se dolazi stubištem u sredini prizemne etaže, a 1974. kat je dodan i Drugom paviljonu. Stubište je u njemu smješteno u jugoistočnom kutu zgrade. Iznad zasebnih prostora u prizemlju ostao je otvoren volumen na prvom katu omeđen ogradama, gdje je kretanje obodno kao i u prizemlju. 

Cjelokupan izgled zgade karakterizira željezna konstrukcija. Izvana se vidi u oblikovanju bočnih pročelja koja su zidana u donjem dijelu i staklenog plašta sa željeznim okvirima u gornjem dijelu. Ovakav način gradnje bio je u to doba čest u komunalnoj izgradnji pa Wauchnigu valja priznati dobro poznavanje suvremenih konstrukcijskih trendova i inovacija. Sjeverna i južna (ulazna) pročelja podijeljena su na tri registra, od kojih središnji predstavljaju ulazne portale, a bočni zidane površine s dekorativnim elementima.

Osim u prozorskom dijelu i ukrasima od terakote, pročelja paviljona prepoznatljive su zelene boje koja je s godinama izgubila sjaj. Na zahtjev Konzervatorskog odjela u Rijeci. Prvom je paviljonu 2009. vraćena izvorna boja, uključujući i druge građevinske radove poput popravka krova i restauracije ukrasne plastike. Za vrijeme izvođenja tih radova tržnica je bila otvorena. U svojih 125 godina rada tržnica je bila zatvorena samo za vrijeme obnove/nadogradnje 1971. i 1974. godine.

 

Valorizacija:

Iako se paviljoni ne nalaze na popisu zaštićene nepokretne baštine Republike Hrvatske, restauracija iz 2009. puno govori o važnosti paviljona u svakodnevnom životu grada, a pretpostavljamo da će se zbog njihova povijesnog i komunalnog značenja takva briga nastaviti i ubuduće. 

Bibliografija:

Domijan, Lea, Neka nova Rijeka, Sušačka revija, god. X., br. 40, Klub Sušačana, Rijeka, 2002.  

Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900., ur. Daina Glavočić, MMSU, Rijeka,  2007.

Glavočić, Daina, Tako je gradio Gorup, Sušačka revija, god. XVII., br. 64, Klub Sušačana, Rijeka, 2009.

Matejčić, Radmila, Povijest gradnje pokrivenih tržnica u Rijeci, u: Gradska tržnica Rijeka 1881. – 1891., Jubilarna monografija, Rijeka, 1981., str. 21–36. 

Matejčić, Radmila, Kako čitati grad. Rijeka jučer, danas, Adamić, Rijeka, 2007.

Musić, Ivo (ur.) Gradska tržnica Rijeka 1881. – 1891., Gradska tržnica Rijeka, Rijeka, 1891.

http://www.rijeka.hr/ZavrseniGradevinskiRadoviNa 

http://www2.mmsu.hr/hr/izlozbe/historicizam/historicizam2.html

http://www.rijeka.hr/TuristickaMagistrala?dm=2

http://www.botel-marina.com/photo/album/placa_-_trbuh_grada_83/

http://goincro.com/cro/sjeverna_hrvatska_obala/ad/index/kulturne_i_povijesne_znamenitosti/343

http://www.kvarner.hr/kultura/graditeljstvo.html

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rijeka

http://www.formula1-dictionary.net/rijeka_5_a.html

http://domidizajn.jutarnji.hr/specijal/grad-rijeka/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Velika_tr%C5%BEnica_u_Rijeci

http://jsonpedia.org/annotate/resource/html/hr:rijeka

https://sites.google.com/site/rijeka2403/home/razvoj-turizma