Godine 1895. Rijeka dobiva električnu struju, a već 1899. pušten je u pogon prvi tramvaj za građane. Tramvajska linija vodila je od mosta na Rječini do brodogradilišta Danubius. O važnosti tramvajske rute govori i potreba za njezinom obnovom te uvođenje dvotračnih tramvaja dvadesetih godina 20. stoljeća. Da bi se novi tramvaji na odgovarajući način skladištili, 1928. izgrađena je remiza na Školjiću. Riječ je o jednokatnici pravokutna tlocrta. Na njezinu pročelju do izražaja dolaze visoki, mrežasto ostakljeni prozori smješteni ispod polukružnog krova. U centralnom dijelu nalaze se tri pravokutna prozorska otvora, a u zgradu se ulazi kroz dva ulaza postavljena s lijeve i desne strane. Građevina je izvorno bila namijenjena remizi pa je njezina funkcionalnost ostvarena hangarskim tipom gradnje. Osim armiranobetonskih konstrukcija, osnovni su građevni materijal cigla i kamen, zbog čega se ovaj objekt uklapa u estetiku obližnje klaonice. U remizu je moglo stati deset tramvajskih vagona. Koristila se i za skladištenje i za njihov popravak. Zgrada remize danas se koristi kao automehaničarska radionica Autotroleja.
Valorizacija:Građevina se nalazi u sklopu Autorojela na Školjiću i koristi se kao radionica za popravak autobusa. Na njezinoj vanjštini nisu napravljene znatnije preinake. Unutrašnjost je u potpunosti devastirana i prilagođena novoj funkciji. Od nekadašnjeg tramvaja sačuvani su samo tragovi tramvajskih tračnica koji se naziru na izguljenim dijelovima asfalta ispred remize.
L'Azienda Servizi Publici Municipalizzati di Fiume nel suo Trentennio: 1909-1939/XVII., Rijeka 1939.
Čabrijan, Boris, Rječina i njezini mostovi, Sušačka revija, godina I., br. 4, Klub Sušačana, Rijeka, 1993.
Golob, Ivana, Stara industrijska zona, Sušačka revija, godina XX., br. 77, Klub Sušačana, Rijeka, 2012.
Magaš, Olga, Komunalni objekti, u: Arhitektura secesije u Rijeci, Moderna galerija Rijeka, Rijeka, 1997./98.