Prvotni plan bio je izgraditi hidro-termoelektranu na Grohovu. Te je planove 1903. priredio inženjer Pal Holfeld. Regulaciju Rječine riješio je tako da omogućava dovoljan dotok vode potrebne za pokretanje turbina. Nakon njega, 1906. godine, nacrte je doradio Giuseppe Giordano. Ipak, od plana gradnje hidro-termoelektrane na Grohovu se odustalo i krenulo se u realizaciju projekta termoelektrane na Zviru. Pri gradnji iskoristio se već postojeći arhitektonski plan iz 1906., prvotno namijenjen grohovskoj elektrani, čiji su arhitekti Rupčić i Szüko. Termoelektrana je započela s radom 3. svibnja 1908. godine. Pogon elektrane bio je smješten u dvije građevine međusobno spojene poput basilica gemina, a uz njih je bio gotovo priljubljen dimnjak. Iako govorimo o pogonskim zgradama, fasadna artikulacija upućuje na isplanirani estetski dojam s bitnim elementima neoromaničkog izričaja koji je prožet secesijskom elegancijom vidljivom u oblikovanju staklenih površina na prozorskim otvorima. Pročelje je raščlanjeno nizom velikih polukružnih otvora međusobno odvojenih lezenama, koji dopuštaju prolazak dnevnog svjetla u prostore pogona. Ovaj se pogonski kompleks stilski poklapa s obližnjom Spalionicom smeća iz 1905. godine. Prostor elektrane bio je arhitektonski podijeljen u tri dijela. U južnom se dijelu nalazila strojarnica, u središnjem kotlovnica, a u sjevernom skladište i radionica. Danas se ti prostori ne koriste.
Valorizacija:Pogonski kompleks termoelektrane svrstan je u kulturna dobra. Njegova je vrijednost prepoznata zbog čega su napravljeni prvi koraci kojima su se zgrade barem djelomično zaštitile od daljnjeg propadanja. Prije nekoliko godina zamjenjen je krov (materijal nije adekvatan).
L'Azienda Servizi Publici Municipalizzati di Fiume nel suo Trentennio: 1909-1939/XVII., Rijeka 1939.
Golob, Ivana, Stara industrijska zona, Sušačka revija 77., godina XX, Klub Sušačana, Rijeka, 2012.
Malović, Sandra, Industrijska baština Rijeke u razdoblju secesije – inventarizacija, Završni rad, Građevinski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2009.
Palinić, Nana, 125 godina električne energije u Rijeci, HEP i DARI, Rijeka, 2006. Podaci su preuzeti iz arhiva HEP-a.
Rotim-Malvić, Jasna, Industrija, u: Arhitektura secesije u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2007.