Tvornica Torpedo - Pogonske zgrade

Adresa: Ulica Milutina Barača
Razdoblje: Historicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1874.
Namjena: industrijska

Što se tiče sačuvanih arhitektonskih prostora tvornice, prije svega valja spomenuti Vilu Whitehead kao najreprezentativniji dio upravne zgrade tvornice, zatim kompleks hala s pogonima, skladišta armiranobetonskih konstrukcija te samu lansirnu rampu na čijim su projektima radili poznati arhitekti Giacomo Zammatio, Giovanni Maria Curet i drugi. 

Na poticaj riječke Trgovačko-industrijske komore (Camere di commercio e d`industria) izgrađena je u nekadašnjoj Via Volosco nova ljevaonica metala, Fonderia metalli, tvornica velikoga proizvodnog kapaciteta. Dolaskom mladog i perspektivnog inženjera, tadašnjeg direktora Tršćanskog tehničkog poduzeća Roberta Whiteheada na upravljačko mjesto, proizvodnja hvata zamah i usmjerava se na izradu parnih strojeva za ratne brodove carske flote i brodogradnju. Fonderija je ukinuta u srpnju 1863., a uprava tvornice mijenja ime u Riječki tehnički zavod, Stabilimento tecnico Fiumano. 

Od 1874. pod imenom Silurificio Whitehead, Torpedo fabrik von Robert Whitehead, poslije Robert Whitehead & Co, na istome mjestu počinje djelovati prva tvornica torpeda u svijetu. Prema izvorima, osim Whiteheada i njegovih stručnih suradnika, ideja za izum torpeda potekla je od Ivana Luppisa. Prema njegovoj zamisli krenulo se u projektiranje oružja za uništavanje neprijateljskih brodova prije nego što se približe obali. Dakle, inicijalna idejna primjena tog oružja bila je zaštita obale od brodovlja, stoga i naziv salvacoste, u slobodnom prijevodu spasitelj obale ili ono što spašava obalu. Tehnička realizacija Luppisove ideje urodila je mnogim patentima i inovacijama, da bi u konačnici bilo stvoreno u oružje velike primjene i široke namjene – torpedo. Na taj način, Rijeka je našla svoje mjesto u samom vrhu tadašnje svjetske industrijske inovacije i proizvodnje. Izum je bio planetaran, a potražnja velika te su se u to vrijeme u tvornici isključivo proizvodila torpeda, uređaji za lansiranje torpeda i visokotlačni kompresori zraka. Prvi torpedo napravljen je 1866. godine. Nakon Whiteheadove smrti, tvornicu preuzimaju britanski poslodavci, tvrtke Vickers i Armstrong-Whitworth. Proizvodnja je i dalje usmjerena na ratnu industriju. U vremenu od 1908. do 1915. tvornica je ponovno započela s brodogradnjom, točnije s izgradnjom podmornica. U riječkoj tvornici Whitehead proizvedeno je svega nekoliko podmornica, ali je bitno istaknuti da su riječke podmornice bile naoružane torpedima, što je sasvim sigurno dalo novu ulogu samim podmornicama, ali i torpedu. 

Tvornica u bitno izmijenjenom obliku nastavlja raditi do 90-ih godina, 1966.  proizveden je posljednji torpedo, a u godinama koje slijede tvornica će se baviti proizvodnjom dizelskih motora i traktora.

 

Valorizacija:

Skladišta i radionice tvornice Torpedo danas su jednim dijelom konzervirana u sklopu Veletržnice Rijeka i drugih poslovnih prostora. Ostatak skladišta napušten je i nekonzerviran. Lansirna stanica, iako je zaštićena, nalazi se u izuzetno lošem stanju i izložena je propadanju.

Bibliografija:

DARI, JU 51, kutija 118, 152. 
Lukežić, Irvin, Riječka brodogradnja do konca XIX. stoljeća, Sušačka revija, godina VIII., br. 29, Klub Sušačana, Rijeka, 2000.
Lukežić, Irvin, Riječki izumitelj torpeda Ivan Blaž (Giovanni Biaggio) Luppis de Rammer, I. međunarodna konferencija u povodu 150. obljetnice tvornice Torpeda u Rijeci i očuvanja riječke industrijske baštine, Pro Torpedo, Rijeka, 2005.
Magaš, Olga, Industrijska arhitektura, Arhitektura historicizma u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2001.
Pernjek, Goran; Zorović, Dinko, Povijest razvoja torpeda, u: Riječki torpedo – prvi na svijetu, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2010.
Rodak, Grzegorz Jan, Zgrada Dolac 7 (casa veneziana),  Ulazno predvorje i loggie: pokusno sondiranje, Karlovac, 2010.
Rotim-Malvić, Jasna, Industrija, u: Arhitektura secesije u Rijeci, MMSU, Rijeka,  2007.
Smokvina, Miljenko, Brodograđevna djelatnost riječke Tvornice torpeda, IV. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini, Pro Torpedo, Rijeka 2012.