Željezničko skladište IIIb

Adresa: uz riječku luku, od Trga žabica do Brguda
Razdoblje: Historicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1881.
Namjena: skladište

Nakon Austro-ugarske nagodbe iz 1867., mađarski duh u Rijeci postaje sve naglašeniji, a nastojanja Budimpešte da od Rijeke stvori veliku izvoznu luku nalagala su da se značajna sredstva ulože u izgradnju željeznice. Idejni projekt željeznice i njezin položajni nacrt unutar grada izradio je Jzsef Bainville.

Izgradnja željezničke pruge prema Karlovcu započinje 1869. i usprkos nizu problema, otvorena je u studenome 1873., čime se Rijeka priključuje mađarskome željezničkom sustavu. Iste godine dovršen je željeznički spoj od Rijeke do Sv. Petra (Pivka) te je Rijeka povezana na željezničku liniju Trst – Beč. Ti su željeznički pravci bili nužni za ostvarivanje planova razvoja Rijeke u kontekstu trgovačke i putničke luke. Rijeka je na taj način bila povezana s važnim carskim i europskim centrima Bečom i Budimpeštom, koji su u njoj vidjeli potencijal za realizaciju vlastitih poduzetničkih nastojanja.

Usporedno s izgradnjom željezničke pruge, na potezu od Trga Žabica do Brguda (današnji 3. maj), podizala su se željeznička skladišta namijenjena prekrcaju i skladištenju robe. Već do kraja 19. stoljeća bilo je sagrađeno tridesetak skladišta, otvorenog tipa i trajnih skladišta jasnih historicističkih stilskih obilježja, od kojih su do danas sačuvana skladišta broj IIIa, IIIb i 15 (danas skladišta broj 31, 32, 33).

Željezničko skladište IIIb izgrađeno je prema projektu inženjera Richtnitza 1881. godine. Radi se o longitudinalnom objektu izrazitih funkcionalnih karakteristika, smještenom zapadno od Trga Žabica. Duž sjevernog i južnog pročelja proteže se povišeno prizemlje čija je funkcija bila olakšati pretovar robe iz vagona u skladište i obratno. Iako je zgrada utilitarnog karaktera, na pročelju ne nedostaje dekorativnih historicističkih elemenata. Ritmiziranost pročelja postignuta je naizmjeničnim izmjenjivanjem dva prozorska otvora i jednih vrata. Taj slijed prozorskih otvora na prvom katu dodatno je naglašen plitkim lezenama. Značajna arhitektonska intervencija napravljena je 1890. kada je dograđen istočni dio skladišta u kojem su bili smješteni uredi. Pročelje toga novijeg dijela gledalo je na ondašnji Trg Zigy, današnja Žabica, te stoga nije čudno što se pokušalo dograditi kako bi se bolje uklopilo u vizuru trga. Već 1895. svoj će prijedlog ponuditi arhitekt Hühn Gyule, ali projekt nije izveden. Trg Zigy dobit će novo pročelje tek dvanaest godina poslije prema projektu Ferenca Pfaffa, koji je izradio projekt vrlo sličan Gyulovu. Riječ je o reprezentativnom, kamenom, neorenesansnom pročelju koje je u izvornom obliku do danas ostalo sačuvano.  

Valorizacija:

Željezničko skladište III b do danas je ostalo sačuavo u vrlo dobrom stanju. Veći dio skladišnih prostorija više se nekoristi, a dojmu napuštenosti dodatno doprinosti neuredan okoliš uokolo skladišta.