Djelovanje tvornice poznate pod punim nazivom Ljevaonica i kovnica Matteo Skull, može se pratiti od 80-ih godina 19. stoljeća. Zanimljivo je da su još tada radnički stanovi bili integralni dio tvornice. Tvornica se proširuje i arhitektonski mijenja 1881. i 1888., a 1925. se proširuje na račun tada već propale Kožare Ružić.
Nekadašnja jednokatna pogonska građevina Kožare preuređena je u radničke stanove, a 1941. postala je upravna zgrada Ljevaonice i tvornice strojeva Matteo Skull prema projektu Nerea Baccija. Građevina ima jednostavan pravokutni tlocrt, a prema povijesno-umjetničkim odrednicama može se okarakterizirati kao zdanje talijanske moderne. Istovremeno, osim preinaka na ovoj građevini, Bacci je radio i na drugim projektima proširivanja pogona tvornice.Najzanimljivije zahvate napravio je na suprotnoj strani ulice gdje je projektirao uglovnicu futurističkih arhitektonskih karakteristika, poslije poznatu pod nazivom dopolavoro, koja je mostom bila povezana s upravnom zgradom. Ljevaonica je radila do kraja Drugoga svjetskog rata, nakon čega propada i u prostore tvornice ulazi Rade Končar. Kompleks nekadašnjeg pogona danas je većim dijelom napušten i nerijetko služi kao odlagalište otpada. Upravna zgrada tvornice i Radnički dom preko puta ulice prenamijenjeni su 1999. u restauratorski odjel Državnog arhiva u Rijeci.
Valorizacija:Dio kompleksa kožare i ljevaonice djelomično je revitaliziran u sklopu Državnog arhiva u Rijeci, ostatak kompleksa zaštićen je od strane konzervatora kao spomenik prve i druge kategorije. Spomenuti ostatak kompleksa nalazi se u iznimno lošem stanju i podrvrgnut je daljnjem propadanju, obzirom da ima uništen krov, a još je uvijek očuvano reprezentativno istočno pročelje okrenuto Vodovodnoj ulici.
DARI, JU 48, mapa 23
DARI, JU 51, kutije 116, 118, 146, 169.
Golob, Ivana, Stara industrijska zona, Sušačka revija 77., godina XX, Klub Sušačana, Rijeka, 2012.
Golob, Ivana Ivana, Industrijska arhitektura na području od Školjića do Banskih vrata i njena zaštita danas, diplomski rad, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2010.
Magaš, Olga, Vodovodna ulica u kontinuitetu razvoja od zelenog kanjona do industrijske zone i novih mogućnosti, Zbornik GFR IX, Rijeka, 1992.