Prva sušačka hrvatska gimnazija
Adresa: Ljudevita Gaja 1Razdoblje: Historicizam
Vrsta: Nepokretna baština
Stoljeće: 19.
Godina: 1896.
Namjena: edukacijska
Zgrada Prve sušačke hrvatske gimnazije na Sušaku sagrađena je 1896. prema projektu arhitekata Ludwiga i Hülssnera.
Tradicija srednjoškolskog obrazovanja u Rijeci počinje s isusovačkim redom. U zgradi blizu katedrale sv. Vida obrazovani isusovci 1627. počinju s gimnazijskom nastavom na latinskom, a već 1698./1699. i na hrvatskom jeziku. Gimnazija od 1881. do 1896. djeluje pod imenom Riječka velika gimnazija u palači Adamić na Fiumari, kada je za potrebe nastava nadograđen još jedan kat.
U vrijeme zagovaranja izgradnje nove zgrade za gimnaziju politička situacija koči napredak. Mađari koji su u to vrijeme bili nadležni u Rijeci, zagovaraju mađarizaciju i nastavu na mađarskom jeziku. Pojavljuje se i snažna struja u riječkoj općini koja prednost daje talijanskoj gimnaziji. Presudno za odluku o izgradnji gimnazijske zgrade na Sušaku zalaganje je Izidora Kršnjavog koji je obnašao dužnost predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu te prvi predlaže preseljenje lokacije na Sušak. Godine 1893. počinje projektiranje zgrade, a teren za gradnju u ime Općine Sušak daruje gradonačelnik Hinko vitez Bačić. Zgrada počinje raditi, iako još nedovršena, 1896. pod nazivom Kraljevska gimnazija na Sušaku, a iste godine mijenja naziv i dodan joj je pridjev velika.
Izgradnja objekta u to doba i takva značenja zahtijevala je i odabir dostojnoga stilskog izražaja. Zgrada je građena u stilu historicizma, točnije talijanske neorenesanse. Dominira okolinom i visinom i monumentalnošću. Ima izdužen pravokutni tlocrt s istaknutim centralnim i dva bočna rizalita. Stilske značajke neorenesanse vide se u oblikovanju ulaza s visokim polukružnim lukovima koji nose svečani balkon na mezaninu, na profiliranim prozorima s polukružnim i trokutastim zabatima te na polustupovima. Simetrija u oblikovanju jedna je od stilskih značajki neorenesanse, a prepoznajemo ju i u unutrašnjosti i u eksterijeru te u prilazu zgradi. Monumentalnosti zgrade pridonosi i ulazno stubište s dva kraka, koje završava na ulaznoj terasi. Današnji izgled zgrada je dobila 1913. kada se zbog potrebe školovanja dodaje još jedan kat prema projektu Franje Matkovića.
Zgrada gimnazije može se pohvaliti i unutarnjom dekoracijom. Pod gimnazije popločen je terazzom u tri boje sa stiliziranom biljnom ornamentikom i geometrijskom motivima. Danas se mogu vidjeti dva zidna oslika, na stropu vestibula i trećeg kata rađenih u al secco tehnici.
Valorizacija:
Građevina nije na Listi zaštićenih kulturnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske zaštićena kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro.
Bibliografija:
Matejčić, Radmila, Kako čitati grad, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1990., str. 283–284.
Šiardi, Đurđa, Gimnazijska zgrada na Sušaku, Sušačka revija, br. 2-3, 1993., str. 84–85.
Šiardi, Đurđa, Gimnazija danas, Sušačka revija, br. 2-3, 1993., str. 86.
Šeta, Višnja, Biblioteca Gymnasiana, Sušačka revija, br. 2-3, 1993., str. 86.
Lozzi Barković, Julija, Gimnazija u Sušaku (vrijedna arhitektonsko-urbanistička cjelina visokog historicizma), Sušačka revija, br. 12, 1995., str. 13–16.
Jahn, Josip, Prva sušačka hrvatska gimnazija: prigodom stote obljetnice preseljenja i djelovanja Riječke gimnazije na Sušaku, Sušačka revija, br. 13, 1996., str. 79–80.
Ribarić, Ljubomir, Prvi maturanti hrvatske gimnazije na Sušaku 1903. godine, Sušačka revija, br. 17, 1997., str. 88.
Matrljan, Zdenko: Jedan naš lipi djački dan: uz 100. obljetnicu zgrade Sušačke gimnazije, Sušačka revija, br. 13, 1996., str. 81.
Pavić, Krešimir (ur.), Zgrada Gimnazije na Sušaku / The Sušak high school building: 1896 – 1996., Prva hrvatska sušačka gimnazija u Rijeci, 1996.
Rački, Andrija, Povijest grada Sušaka, Rijeka, Skupština općine, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1990.
Rački, Andrija, Iz prošlosti Sušačke gimnazije, prigodom tristogodišnjice (1627. – 1927.), Sušak , Primorski štamparski zavod, 1927.
