Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca otvoreno je za javnost 1885. pod nazivom Teatro Comunale. Autori zgrade su arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer, voditelji bečkog Biroa Fellner i Helmer koji su diljem Austro-Ugarske napravili više od 48 kazališta. Riječki kazališni život se od 1805., prije današnje zgrade HNK, odvijao u zgradi Adamićeva kazališta koje se nalazilo na mjestu današnje palače Modello. No već osamdeset godina nakon i ...
Hrvatski kulturni dom na Sušaku građen je od 1936. do 1947. prema projektu Josipa Pičmana. Zbog autorove prerane smrti, projekt je dodatno prilagodio Alfred Albini. Do izgradnje takvoga zdanja dolazi zbog potrebe grada Sušaka za mjestom na kojem bi se održavale kulturne i društvene manifestacije, ali i zbog nedostatka smještajnih kapaciteta. Razmišljanje o takvom objektu može se pratiti još od 1907., no tek između dva rata, kada je gradonačelnik Đ ...
Vojarna baruna Jelačića izgrađena je 1858. prema projektu Adama Olfa, arhitekta koji je u to vrijeme djelovao u Rijeci. Nacrt je napravljen 1856. za naručitelja Grad Rijeku. Olf je za projektiranje zgrade odabrao takozvani stil gotico-quadrato koji se u to vrijeme koristio u projektima građevina toga tipa u Beču i Trstu. Zgradu je osmislio kao trokatnu građevinu pravokutna tlocrta s istaknuta dva četvrtasta središnja tornja te dva četvrtasta uglovna tornja zakrenuta za 45°. Ovom formo ...
Zgrada Hrvatske pošte, takozvana Glavna pošta, sagrađena je 1887. kao upravno-stambeno-poslovna zgrada Kraljevske mađarske financijske uprave. Naručitelj je bio Kraljevski gubernij, no autor projekta se ne zna. Građevinske radove izvodilo je riječko poduzeće Burger & Matković. Prema planovima iz 1887. na elitnome prvom katu smjestila se Kraljevska mađarska financijska uprava te veliki telegrafski ured u kojem su mnogobrojni službenici posao obavljali ručno. Na drugom su ...